Linux Mint 14 – trenutni favorit

Naravno u pitanju je moj lični i trenutni izbor za desktop/laptop kompjutere. Iako je i sam baziran na Ubuntu linuxu, Mint ostavlja utisak da je završeniji i bolje prilagođen svakodnevnoj upotrebi. Čak je i sama instalacija za nijansu jednostavnija od Ubuntu sistema. Flash, Java, i ostali pomoćni programi su već tu. Nekako je i Software Manager koji dolazi sa Mint-om za nijansu lakši za korišćenje.

Linux Mint 14 Cinnamon: sve na svom mestu

Linux Mint 14 Cinnamon: sve na svom mestu

Mint dolazi u nekoliko varijanti. Probao sam Mate i Cinnamon. Mate je  grafičko okruženje koje nastavlja tradiciju Gnome2, dok je Cinnamon varijacija na bazi Gnome3. Obe ove Mint distribucije izgledaju vrlo, vrlo privlačno. Interesanto je da neki programi koje treba skinuti i instalirati zasebno ponekad imaju problema na novom Ubuntu i Unity dok na Mint-u rade kako treba. Toplo preporučujem posebno ljudima koji su u fazi da prelaze sa Windows-a.

Online pretraživanje i naša privatnost

Da li se sećate Google početka? Jednostavna web stranica sa jednim poljem i dugmetom za pretragu. Brzo, efikasni, i kvalitetna pretraga. Naravno u ovih 10-ak godina Google je izrastao u pravog giganta na ICT sceni. I sam sam veliki ljubitelj Google  servisa, ali promene u ponašanju, posebno prema konceptu privatnosti nas korisnika nas sve ponekad treba naterati da se zamislimo. Postalo je skroz „normalno“ da Google „čita“ sadržaje naših poruka i prezentuje nas sa reklamama povezane sadržine. Takođe, postalo je normalno da Google, i ostali „veliki“ igrači vrše određeno filtriranje reyultata pretrage, opet zavisno od naše istorije surfanja na netu, regiona odakle tražimo, i sl.

DuckDuckGo.com

Na sreću, uvek postoje alternative. Možda najinteresantnije dve alternative su DuckDuckGo i Gibiru. Ova dva sajta imaju vrlo jasan odnos prema privatnosti korisnika, a nude vrlo kvalitetan rezultat pretrage. DuckDuckGo je veoma interesantan i sto ima dodatke za Chrome i Firefox, a i zbog toga što omogućava pretragu putem HTTPS. Znači, omogućava određenu zaštitu i putem enkripcije. Giburu nudi vrlo kvalitetnu pretragu i odličan izbor vesti iz celog sveta.

Gibiru.com

Takođe, interesantna je i pretraga putem StartPage, koja „aninomizuje“ naše informacije i prosledi pretragu na Google.

StartPage.com

Nije loše pogledati ni standardne alternative poput Ask ili Quintura. Opcija ima još, i s vremena na vreme neke nestaju, aneke nove dolaze. Na žalost, Scroogle više nije aktivan, iako je bio interesantan kao rešenje koje je promovisano kao „online kondom“ koji je štitio korisnika od odnosa sa Internetom :)

Iritirajući keš na Facebook-u

Facebook je generalno jednostavan za korišćenje i share za linkove radi dobro. Nažalost, jedna iritirajuća stvar je što kada se sadržaj na share-ovanom linku promeni, Facebook i dalje koristi svoju keširanu verziju. Keširanje jeste dobro zbog brzine, ali postane skoro nemoguće napraviti share na ažurirane linkove.

Facebook linkove kešira i pamti po njihovom URL. Tako da jedan od načina ukoliko želite da dodate isti link koji je bio ažuriran je da „malo“ modifikujete URL. Možda najjednostavniji metod je da se doda ?v=1 na kraju URL-a. Ovaj broj 1 može biti bilo koji broj samo je bitno da se napravi neka razlika u odnosu na URL koji je Facebook već keširao.

Na primer URL za ovu stranicu je:
http://www.ubrzanje.org/wp/?p=1125

a, može se referencirati i kao:
http://www.ubrzanje.org/wp/?p=1125?v=1

Neki ljudi ovo reše korirćenjem servisa za skraćivanje linkova tipa TinyURL ili bit.ly, ali i linkovi preko ovih servisa će biti keširani u jednom momentu. Preferiram rešenje sa malom izmenom URL-a iz prethodnog paragrafa.

PyTexas 2011 (Python konferencija na Texas A&M)

Vrlo uspešno održan skup za Python programere. Prošle godine je bilo manje od 100 posetilaca, a ove preko 200. Dosta materijala i prezentacija se može naći na sajtu www.pytexas.org. Ukoliko vas zanima više o ovom sve popularnijem programskom jeziku pogledajte www.python.org.

Oficijelna majca u "tradicionalnom" stily Monty Python-a

Sa predavanja

Standardno lep dan za ovaj deo sveta (sve ispod 40C je majka)

Originalne direkcije na pločniku

Texas A&M se pokazao kao odličan domaćin

Nazad na Ubuntu 10.10

Nakon par meseci korišćenja Ubuntu 11.04 konačno reših da pređem nazad na Ubuntu 10.10. Glavni razlog, sve radi kako treba. Naravno uz minimalna podešavanja.

Ubuntu 11.04 je zakoračio napred i u pokušaju da napravi možda malo veći korak se našao „ni tamo ni ovamo“. Meni lično ne smeta novi izgled i Unity okruženje iako ima svoje problemčiće oko jednostavnosti podešavanja. Glavni problemi koji su direktno uticali na moju produktivnost su sledeći:

  • Nestabilnost i problemi sa Java programima.
  • Ozbiljan problem je što ne radi screen share u Webex-u.
  • Nezgrapno podešavanje u Unity okruženju, kao i stalna potreba za nekim dodatnim „čačkanjima“. Blagi ukus da je proizvod nezavršen.

Naravno, Ubuntu ne treba ni kuditi niti kriviti za to. To je cena progresa i već je viđeno u nekim ranijim verzijama. Treba biti strpljiv i dati im šansu. Ubuntu nam upravo iz tog razloga daje verzije sa dugoročnom podrškom 8.04 i 10.04 LTS. Meni verzija 10.10 odgovara za sada pošto apsolutno sve što meni treba i za svakodnevno korišćenje kao i za posao (razvoj aplikacija) radi kako treba. Videćemo dokle će Ubuntu stići sa novom 11.10 verzijom.

Dobra strana mog „nezadovoljstva“ sa Ubuntu 11.04 je što me to ponukalo da probam standardne „dežurne krivce“: Mint, OpenSuse, Fedora. Ukratko, Mint je standardno odličan, ali pošto je direktno izveden iz Ubuntu-a ima iste probleme sa Java i Webex-om. OpenSuse je „položio“ što se tiče Jave i Webex-a, ali sam se namučio sa izgledom fontova i samo podešavanje oko fontova na desktopu kao i u GTK aplikacijama tipa Firefox ili LibreOffice je prepunilo čašu za mene. Zašto? Pa jednostavan pogled na Ubuntu 10.10 i bol u očima je prestao. Oduševljenje oko OpenSuse je Suse Studio; opcija da sami kreirate svoju Linux distribuciju baziranu na OpenSuse. Apsolutno radi fantastično i koncept da se kreira preko web-a je skoro nestvaran koliko je dobar. Toplo preporučujem svakom ko voli da eksperimentiše ili ima ambicije da napravi svoju distribuciju Linux-a. Fedora 15 u sličnoj fazi kao i Ubuntu, ali oni se „igraju“ sa Gnome3 i opet, za neverovati, problemi sa ručnim fontovima. Nešto što u ranijim verzijama Fedore nije bilo pitanje.

Nazad na Ubuntu 10.10 i neka dodatna podešavanja. Prva dobra stvar je da su forumi i podrška korisnika superiorni. Stvari koje su meni bile od interesa su sledeće:

  • Firefox5 koji se može instalirati preko PPA
  • Google Chrome
  • LibreOffice umesto OpenOffice, PPA
  • Korišćenje GMail-a umesto Evolution (gnome-gmail i gm-notify)
  • Skype
  • Logitech webcam podržana bez ikakvih drajvera
  • Oracle Sun Java umesto OpenJDK i IcedTea plugin
  • Webex radi direktno sa Oracle Sun Javom (ima problema sa OpenJRE i IcedTea)
  • Uz malo podešavanje i Microsoft Live Meeting radi bez problema na Ubuntu 10.10
  • Netbeans
  • nano i geany editori
  • Gimp, Scribus, Dia
  • SimpleScan direktno podržava moj Canon skener
  • Python i par pratećih biblioteka
  • Virtualbox (direktan download, ne iz Ubuntu repozitorija)
  • Wine
  • Microsoft web core fonts
  • Na 64-bitnoj instalaciji, treba instalirati 64-bitni Flash (manje problema sa videom)
  • U mom slučaju instalirao sam i zadnju verziju ATI drajvera
  • Ubuntu restricted extra paket sa koderima

32-bitna instalacija radi standardno dobro, ali isto tako moram priznati i 64-bitna instalacija na 6-core AMD mašini radi kao Doha. Elem, htedoh podeliti iskustvo sa prelaskom na Ubuntu 11.04 i povratkom nazad uz raznorazne „egzibicije“ i igranje sa OpenSuse, Mint, i Fedora distribucijama.

Takođe, preporučujem korisnicima starijih mašina da pogledaju poslednji Puppy Linux. Ima naravno i masa drugih distribucija koje je vredno pogledati. Toplo preporučujem da se prati DistroWatch.com sajt za nanovije informacije.